Na blagdan Majke Božje Bistričke, u srijedu 13. srpnja 2022. godine, otvorena je mrežna stranica katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava u Zagrebu.

Mrežna stranica, uz poznate i manje poznate povijesno-umjetničke podatke o katedrali, donosi i povijesno-umjetničke podatke o kompleksu Nadbiskupskog dvora koji s katedralom čini povijesnu cjelinu neprocjenjive vrijednosti, kako hrvatske, tako i europske i svjetske povijesno-kulturne baštine, prenosi Zagrebačka nadbiskupija.

S obzirom na to da je katedrala zatvorena zbog oštećenja nastalih u potresima 22. ožujka i 29. prosinca 2020. godine, posebna vrijednost mrežne stranice očituje se u mogućnosti 3D virtualne šetnje katedralom kakva je bila prije potresa i zahvata učinjenih u sklopu istraživanja, priprema i same obnove koji su u tijeku. Virtualna šetnja katedralom sadrži i info točke s opisima dijelova njezine unutrašnjosti.

Uz povijesno-umjetničke podatke, mrežna stranica omogućava posjetiteljima informiranje o razmjerima šteta nastalih u potresima te mogućnostima uključenja u njezinu obnovu.

Zagrebačka katedrala čuva posmrtne ostatke mnogih hrvatskih velikana crkvene i društvene povijesti. Među njima blaženi Alojzije Stepinac zauzima središnje mjesto, stoga mrežna stranica upućuje posjetitelje na zasebnu stranicu o životu i djelovanju tog hrvatskog blaženika, Svjedoka čiste savjesti i Najsvjetlijeg lika Crkve Božje u Hrvata.

Zagrebačka katedrala u svojoj je povijesti tri puta bila mjesto susreta i molitve vjernika s nasljednikom apostolskog prvaka sv. Petra. Dva puta, 1994. i 1998. godine, u zagrebačkoj katedrali slavlja je predvodio sveti papa Ivan Pavao II., a 2011. godine papa Benedikt XVI. Ti jedinstveni trenuci za Crkvu u Hrvatskoj, a posebno Zagrebačku nadbiskupiju, ostaju kao trajan zalog na putu rasta u vjeri i zajedništvu, stoga mrežna stranica uz opise tih pohoda, bogatu fotodokumentaciju, donosi i sve govore izrečene od strane papa, kao i drugih crkvenih i društvenih službenika. Trenuci prisutnosti nasljednika sv. Petra izdvajaju tako zagrebačku katedralu iz mnoštva katedrala na svijetu, od kojih su tek rijetke imale tu milost da ih pohodi i u njima predvodi bogoslužje Sveti Otac.

Osim aktualnih vijesti vezanih uz katedralu, mrežna stranica posjetiteljima nudi niz zanimljivosti, kao i audiovizualnih sadržaja koji otkrivaju njezinu veličinu i značaj potičući tako na dodatna upoznavanja i istraživanja, nudeći pritom mogućnost posjetiteljima da preuzmu brojeve časopisa „Naša katedrala“ i godišnjak “Crkvena kulturna dobra”.

O zagrebačkoj katedrali mnogo je toga napisano i objavljeno, no još je više toga zapisano samo u srcima vjernika, kao i onih koji se ne osjećaju takvima. Mrežna stranica katedrale pruža mogućnost posjetiteljima da napišu što njima znači katedrala, da podijele svoja svjedočanstva susreta s katedralom, jer u tim susretima nije riječ samo o susretu čovjeka s nečim neživim – kamenom, čelikom i ostalim materijalima od kojih su građene katedrale, nego je riječ o duhovnom susretu, o dodiru sa živom Božjom prisutnošću, ali i dušom jedne zajednice, naroda.

Kako ističe vlč. mr. Tomislav Hačko, pročelnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije koji je u suradnji s Uredom za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i tvrtkom Globaldizajn vodio projekt izrade mrežne stranice katedrale, “ova mrežna stranica nije završena, nego je početak trajnog nastojanja u otkrivanju, čuvanju i promoviranju vrijednosti zagrebačke katedrale.“

Mrežna stranica se nalazi na adresi katedrala.hr.